Ovime počinje program glavnog micro:bita. Na početku postavljamo ovaj micro:bit u radio grupu 1 u kojoj su sva tri korištena micro:bita.

U ovom koraku smo odredili početni zaslon glavnog micro:bita.

Ovdje je dodana naredba koja prima signal u obliku broja s ostalih micro:bita.

Ovaj korak nam određuje izgled zaslona te zvuk koji ćemo čuti nakon što je glavni micro:bit primio broj 1, tj. kada je micro:bit koji služi za očitavanje kretnji vrata na kojima se nalazi poslao signal na glavni micro:bit.

Ovaj korak nam određuje izgled zaslona te zvuk koji ćemo čuti (u ovom slučaju neće biti nikakvog zvuka) nakon što je glavni micro:bit primio broj 2, tj. kada je s micro:bit-a koji služi za očitavanje kretnji vrata na kojima se nalazi poslan signal prouzročen upisivanjem točne šifre.

Ovdje vidimo što će se dogoditi ako je na micro:bit-u koji se nalazi na vratima upisana netočna šifra.

U ovom koraku smo odredili izgled zaslon i zvuk koji ćemo čuti ako nam micro:bit koji očitava tempreturu pošalje signal (broj 3) na glavni micro:bit.

Ovdje smo postavili jednostavnu naredbu da pritiskom tipke A prestaje sviranje glavnog micro:bita uzrokovano primanjem signala sa ostala dva micro:bita.

Na početku programa za protupožarni sustav definiramo grupu u kojoj će micro:bit slati podatke glavnom micro:bitu.

Zatim u program postavljamo uvjet kojim micro:bit mjeri temperaturu okoline i ako je ta temperatura veća od 49 stupnjeva celzijusa, šalje broj “4” glavnom micro:bitu koji će na taj signal pokrenuti zvučni signal.

Na početku programa za protuprovalni sustav smo postavili četiri varijable na nulu, namjestili da se na zaslonu micro:bita prikaže varijabla “num” te smo definirali grupu u kojoj će microbit slati podatke glavnom micro:bitu.

U uvjetu je postavljeno da ako je akceleracija, koju micro:bit mjeri senzorom, veća od 15g da micro:bit šalje broj 1 glavnom micro:bitu.

U ovom koraku počinje dio programa koji služi za unos šifre.

Kada na microbitu pritisnemo tipku A, varijabla “num” će se povećati za jedan što će biti prikazano i na zaslonu microbita.

Kada na microbitu pritisnemo tipku B pokreće se naredba “if” koja u uvjetu ima postavljeno da ako je varijabla “num” jednaka jedinici i varijabla “help” jednaka nuli da se varijeble “count” i “help” povećaju za 1.

Ovo nam služi za to da microbit prepozna prvu točnu znamenku šifre.

Isto smo napravili i za sljedeće dvije znamenke šifre. Sada vidimo da je točna šifra za gašenje alarma 123.

Ovaj dio programa nam omogućuje to da nakon svakog pritiska tipke B možemo unijeti sljedeći broj. Na ekranu nam se odmah nakon pritiska tipke B ispisuje nula jer to je prva moguća znamenka koju možemo upisati.

Pritiskom obje tipke A i B u isto vrijeme provjeravamo jesmo li unijeli točnu šifru, ako smo unijeli točnu šifru ispisuje se sretni smajlić i na glavni microbit se šalje signal u obliku broja 2.

Unosom netočne šifre ispisuje se tužni smajlić i na glavni microbit se šalje signal u obliku broja 3.

Ovaj maleni, ali vrijedni dio programa nam pomaže u utvrđivanju koliko smo puta unijeli šifru, maksimalan broj pokušaja je 2, jer iako u koraku iznad piše tries <=3 nakon drugog pokušaja će se čak i nakon unosa točne šifre microbit zablokirati za daljne unose šifri.

Ovaj dio programa služi za to da se nakon trećeg unosa šifre ekran cijeli oboji u crvenu i da nako pritiska bilo koje tipke opet porimi isti crveni oblik, tj. to nam govori da su svi daljni unosi šifre nevažeći.