Podaci su informacije koje su spremne za obradu ili pohranu.

Ljudi percipiraju informacije iz vanjskog svijeta pomoću pet osjetila. Na primjer, kada nešto registriramo vidom, možemo reći da je crvene, žute, zelene ili bilo koje druge boje. Boja koju opažamo je podatak.

Računalni sustavi primaju podatke od ulaznih uređaja različitih vrsta: miša, tipkovnice, mikrofona, kamere, kao i specijaliziranih senzora za boju, svjetlo, temperaturu, vlagu, dodir, blizinu, dim i mnoge druge.

Kako učimo o svijetu

Koja osjetila koristite kada istražujete neke svakodnevne predmete?🌼🍋🔥🌈

Biste li ih mogli istražiti da nedostaje jedno ili više osjetila? Što mislite kako osobe s invaliditetom istražuju svijet? 🦻👓 ⠿

Koje alate koristimo da dobijemo više podataka? 🧭⌚🔬🩺🌡️

Možete li navesti primjere životinjskih osjetila koja su superiornija od ljudskih? 🐶🐬🦇 🦅

Kako biste opisali i usporedili ljude, životinje i računala u prikupljanju podataka iz vanjskog svijeta?

Zanimljivo je da UI tehnologije mogu pomoći osobama s invaliditetom u kompenzaciji njihovih ograničenih osjetila. Na primjer, tehnologije računalnog vida mogu pomoći osobama oštećena vida, aplikacije za prepoznavanje govora i automatizirano prevođenje mogu koristiti osobe s poteškoćama sa sluhom, robotski sustavi mogu podržati svakodnevno funkcioniranje osoba s poteškoćama u kretanju.

To ne bi bilo moguće da osobe s invaliditetom nisu uključene u projektiranje i razvoj UI tehnologija. Važno je voditi otvoren razgovor o mogućim primjenama suvremenih tehnologija, pronaći ono što najbolje odgovara njihovom potencijalu.

Dodatna aktivnost

Da biste saznali više o primjeni umjetne inteligencije prema potrebama osoba s invaliditetom, pogledajte Seeing AI, gdje ćete pronaći videozapise i primjere korištenja koji ilustriraju UI kao inteligentnog pomoćnika.

Podatke možemo prikupljati postavljanjem pitanja: Koje je boje? Koliko je veliko? Kako miriše? Kakav je osjećaj na dodir? Odgovori na ova pitanja stvaraju podatke.

Na neka je pitanja prilično jednostavno odgovoriti, dok druga mogu biti zahtjevnija. Na primjer, ako pitamo o omiljenom voću, odgovori će se sigurno razlikovati zbog različitih ukusa. Još bi zanimljivije moglo biti pitanje o veličini pasa, jer svatko od nas ima različite ideje o tome kako pas izgleda: neki će zamisliti labradora, a drugi čivavu.

Stoga je važno dobiti što je moguće raznovrsnije podatke, uzeti u obzir sve različite pozicije i ideje, kako bismo bili sigurni da zajedničko razumijevanje odražava svaki glas.

Brzo crtanje

Učitelj traži od učenika da nacrtaju nešto jednostavno, poput stola, jabuke ili psa.

Učenici uspoređuju svoje crteže i pronalaze sličnosti ili uzorke.

To su zajedničke značajke koje dijelimo u našem razumijevanju ovih objekata. Umjetna inteligencija funkcionira tako da uspoređuje mnoštvo pruženih podataka, poput crteža, i traži sličnosti, uzorke i trendove.

Ova je aktivnost još zabavnija ako se izvodi pomoću UI alata Quick Draw: Korisnik dobiva zadatak nacrtati predmet u 20 sekundi, dok računalo pokušava pogodi što je nacrtano. Nakon sesije možete vidjeti crteže koji nisu prepoznati.

Kako izgleda 50 milijuna crteža? Pogledajte crteže milijuna korisnika https://quickdraw.withgoogle.com/data – odaberite stavku i pogledajte kako su je različiti ljudi crtali.

Ovo je primjer projekta građanske znanosti – kada su pojedinačni korisnici pridonijeli velikom zadatku prikupljanja podataka za daljnju obradu.

Naše aktivnosti često mogu biti izvor podataka u sustavima umjetne inteligencije čak i kada toga nismo baš svjesni. Svaka radnja na mreži: svaki klik, svaka posjećena web stranica, svaki lajk ili dijeljenje na društvenim medijima može ostaviti trag podataka koji se može pohraniti i kasnije obraditi algoritmima. Moramo biti svjesni našeg digitalnog otiska i njegovog potencijala. Možemo i trebamo ograničiti informacije koje dijelimo na internetu, pobrinuti se da nisu privatne (puno ime, dob, rođendan, broj telefona, naziv škole) i pažljivo dijeliti osobne podatke (hobiji, interesi, omiljene stvari). Djeca trebaju biti svjesna da preporuke o oprezu s osobnim i privatnim podacima imaju čvrstu osnovu i da im treba ozbiljno pristupiti.

Sadržaj materijala isključiva je odgovornost Instituta za razvoj i inovativnost mladih.

Projekt je 85% financiran iz EGP financijskog mehanizma, a 15% financiran iz državnog proračuna.